Djela u muzejima

Nacionalni muzej moderne umjetnosti

Najveći fond Karlovih djela. Godine 2011. muzej je iz jedne privatne ostavštine inventirao 62 predmeta (MG-7203 – MG-7264): slike, crteže, grafičke matrice i dva bloka za crtanje; kasniji kustoski tekstovi isti dar opisuju kao 28 slika i crteža, osam matrica i dva bloka. Među djelima su Dama sa šeširom (1907.), Starica (1908.), Put kroz život (oko 1916.), U našim planinama (1919.), Brat i sestra (1919.), Portret Adele Ber (oko 1919.), Rihard Kuzmić (1920.), Supruga (1924.–1925.), Portret moje žene (1926.), Zagreb, zima – pogled na tvornicu (1944.) i Albanska brigada (1947.). Muzej čuva i Karlove slike Hranisava (1920., MG-4157) i Drveće (MG-3881) te Inkin Portret Jelene Uskoković (1958., MG-6746).

Mrežna stranica · Izvor

Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine

Djela oboje supružnika; dio ih je u galeriju došao sa zbirkom Mirka Komosara. Karlo: Bosanska kuća I (1911.–1912.), Stara kula (1918.), Majka (1918.), Bosansko selo (1919.), Planinski pejsaž (1923.), Motiv iz Dalmacije (oko 1927.), Prodavačica ribe (oko 1930.), Sarajevski motiv I (1934.), Postira (1935.–1936.) i Ribe (1950.). Lujza: većina njezinih poznatih djela, među njima Portret djevojčice (1908.–1912.), Glava djeteta (1912.), Portret starca (1912.), Podvožnjak (1912.–1913.), Voće (1919.), Jabuke (1922.), Seoski motiv (oko 1922.) i U brdima (1925.).

Mrežna stranica · Izvor

Galerija umjetnina „Branislav Dešković”

Moj otac (1911.), Autoportret (1913.), Glava majke (1916.), Pejzaž sa kulom Cerineo (oko 1927.), Dalmatinska luka – Sumartin (1947.–1948.), Luka (oko 1949.), Sa Brača (oko 1950.) i Pučišća. Autoportret je u stalnom postavu dokumentiran 2011.

Izvor

Galerija umjetnina

Bosanci na vašaru (u muzejskoj dokumentaciji i Na vašaru), 1911., akvarel, inv. 214.

Izvor

Muzej Sarajeva

Husrevbegov hamam (1929.–1930.), Halači (oko 1936.) i akvarelni Autoportret (1946.), te još nekoliko djela kojima naslovi nisu objavljeni.

Izvor

Gliptoteka HAZU

Crteži tušem Kuće /Planinski zaseok/ (oko 1919.) i Ciglana (1924.) te olovkom crtani portret Lujza Mijić I (oko 1923.). Podatak donosi Hrvatski biografski leksikon; u mrežnom katalogu Gliptoteke djela nisu objavljena.

Izvor

Muzej suvremene umjetnosti

Drina (1926.), ulje na platnu, inv. MSU 2588; restaurirana 2016.

Izvor

Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Grafička zbirka

Plakat Izložba Karlo Mijić, Ulrichov salon (1920.) i primjerak Mape Proljetnog salona (1920.) s Karlovom litografijom (u tom primjerku nedostaje list Ivana Meštrovića). Katalog knjižnice bilježi i Karlove grafičke listove Pejzaž (1917.), Bosanski krajobraz (1924.), Isus i Magdalena, Isus na zdencu i Plač pod križem (1925.–1926.) te Kakanj (1947.).

Izvor

Albertina

Crtež tušem Zwei Bettler auf einer Gartenbank, inv. 26097.

Mrežna stranica · Izvor

Muzej za umjetnost i obrt

Tri božićne čestitke tiskane 1935. prema Karlovim slikama (Badnja večer na selu, Hrvatska seljačka obitelj na Badnjak, Hrvatski seljak čestita Božić; MUO-021385 – MUO-021387) i grafički list Dvije žene (1920., MUO-056998/13).

Mrežna stranica · Izvor

Gradski muzej Vukovar

Starica (1913.), iz Zbirke Bauer.

Samoborski muzej

Suncokreti (oko 1950.), inv. 732.

Izvor

Knjižnice grada Zagreba, Zbirka grafičkih mapa

Primjerak Mape Proljetnog salona (1920.) s Karlovom litografijom, nabavljen 2020.

Izvor

Galerija Šimun, Franjevački samostan Dubrave

Crtež ugljenom bez naslova.

Mrežna stranica · Izvor